Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije
Katedrala Poreč

Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije
Katedrala Poreč

E-duhovne vježbe

Zahvaljujući braći franjevcima fra Dragi, fra Darku, fra Josipu, fra Tomislavu, fra Marinku i fra Željku dijelimo s Vama svakodnevno tijekom korizme preporuke, razmišljanja, molitve…

Obavimo zajedno duhovne vježbe ove korizme.

2. Utorak, 28. veljače 2017.

Dragi/a čitatelju/čitateljice,
Gospodin Ti dao mir i dobro!

Mnogo je načina kako se može obaviti razmatranje. U ovim e-duhovnim vježbama mi ćemo se služiti načinom sv. Petra Alkantarskog, velikog franjevca i učitelja duhovnog života, koji je bio ispovjednik i duhovnik sv. Tereziji Avilskoj. Zato sada slijedi jedna mala pouka o razmatranju! U svojoj knjižici O molitvi i razmatranju (na hrvatskom ju je objavila izdavačka kuća Verbum, Split, 2001.) Alkantarski je detaljno iznio cijeli nauk o razmatranju, koji se sastoji od šest koraka. Svaki od tih koraka je protumačio. Kako smo jučer i spomenuli, danas se s tom shemom razmatranja želimo upoznati, kako bismo već sutra mogli obaviti razmatranje slijedeći ovih šest koraka. Ovaj tekst uvijek možeš imati negdje blizu sebe, kako bi se njime poslužio/poslužila kad god ti zatreba. Osobito zbog nekih molitava.

Najprije pogledajmo kojih je to šest koraka potrebnih za dobro razmatranje. To su:

  1. korak – Priprema
  2. korak – Čitanje teksta za razmatranje
  3. korak – Razmatranje
  4. korak – Zahvaljivanje
  5. korak – Prikazanje tj. predanje
  6. korak – Prošnja tj. molitva za sve što je potrebno

U već spomenutom djelu sveti Petar Alkantarski obrazlaže važnost ovih šest koraka za dobro obavljanje razmatranja. On kaže: „Ovih šest dijelova treba imati molitva koja se zove razmatranje. Ti dijelovi, osim mnogih drugih prednosti, pružaju i ovu korist onomu koji razmatra; dok mu se nude raznovrsna jela, ako nema teka za jednu vrst, neka posegne za drugom; ako razmatranje ne uspije u jednom svom dijelu, naći će u drugom nešto čime će zaokupiti duh i raspaliti ga pobožnošću.

Uostalom, ni svi ovi dijelovi, a ni isti red nije uvijek potreban u svakom razmatranju, premda je početnicima veoma potrebno da imaju određenu metodu prema kojoj će se u početku ravnati. Zato i ono, što još namjeravam reći, ne želim da se smatra vječnim zakonom ili općenitim pravilom koje nije dopušteno prestupiti. Nisam odlučio napisati nepromjenjive zakone nego želim novake i početnike uvesti na ovaj put razmatranja kojim će ih, kad pođu, uostalom poučiti upotreba, iskustvo a napose Duh Sveti.“

Petar Alkantarski je protumačio i svaki pojedini korak razmatranja. Ovdje donosimo neke ulomke iz tih opisa kako bi nam bili od pomoći tj. kako bi nam razmatranje donijelo što više plodova, ali prije svega kako bi se bolje razumjelo što pojedini korak razmatranja pretpostavlja i što onaj koji razmatra, recimo to tako, treba činiti.

  1. korak – Priprava koja je potrebna za molitvu

„Kad se onaj koji želi razmatrati nađe na mjestu molitve, pošto zauzme prikladan položaj tijela ili klečeći na koljenima, ili stojeći, ili raširivši ruke u obliku križa, ili ležeći ničice na tlu, ili, ako to iziskuje potreba i zdravlje, sjedeći; neka najprije načini znak križa, zatim neka sabere moći svoje duše, a napose fantaziju, nju će odvojiti od sviju osjetilnih stvari i pamet će uzdići k Bogu; uživjet će se u Božju nazočnost, promatrat će je onakvim poštovanjem i pažnjom kao da je Bog na stvaran (osjetilan) način nazočan, kao što i jest.“

Uz još nekoliko poticaja za dobru pripravu, Alkantarski preporučuje molitvu Dođi, Duše Presveti koja se završava, recimo tako, spontanom molitvom Gospodinu „da nam udijeli milost koja će nam pomoći da s onakvom sabranošću, pažnjom, strahopočitanjem i poštovanjem mognemo boraviti pred njegovim veličanstvom kako to dolikuje i kako treba. Neka nam dade da vrijeme svete molitve tako provedemo da bismo se odatle s povećanom snagom i žarom povratili k svemu što spada na izvršenje božanske službe. Molitva, naime, koja ne urodi tim plodom, mlaka je i nesavršena i pred Bogom nema nikakva značenja.“

  1. korak – Čitanje

„Nakon priprave slijedi čitanje onoga što ima biti predmet razmatranja. Treba se čuvati da to ne bude previše brzo, nego ozbiljno, pozorno i smireno. Nije dosta da u tome sudjeluje samo razum, da, naime, razumijemo što čitamo, nego treba da kod toga sudjeluje i volja jer je njezina glavna uloga u tome da se ono što je razum shvatio prožme osjećajima i da se kuša.

Kad se namjerimo na kakvo mjesto koje snažno zahvati srce, malo se zaustavimo da bi se to u nj moglo dublje usjeći. Treba također paziti na to da čitanje ne bude odviše dugačko da bi se tako više vremena ostavilo za samo razmatranje jer će nam ono biti korisnije i donijet će nam više ploda… Dogodi li se kada da duh bude tako rastresen da se ne mogne tako lako prepustiti molitvi ili razmatranju, tada se možemo malo više zadržati u čitanju ili čitanje možemo spojiti s razmatranjem tako da, kad pročitamo jednu točku, to malo razmotrimo. Zatim neka se na isti način nastavi s čitanjem i razmatranjem. Budući da je razum privezan uz riječi čitanja, ne može se tako slobodno prepuštati različitim čuvstvima kao onda kad je od te spone slobodan i razriješen.

Gdjekada će nam zaista biti korisnije da se prisilimo kako bismo otklonili beskorisne i isprazne misli, koje u to vrijeme salijeću dušu, kad se po uzoru na patrijarha Jakova budemo muževno borili i u borbi dokraja ustrajali. Kad se, naime, borba na ovakav način dovrši i izvojuje pobjeda, često nam Bog daje veću pobožnost i čišću kontemplaciju ili koji drugi dar, a to nikada ne običaje uskratiti onima koji se za njegovu stvar vjerno bore.“

  1. korak – Razmatranje

„Na čitanje se nastavlja razmatranje onoga što je pročitano. Gdjekada je predmet razmatranja takav da ga sebi možemo predočiti i predstaviti (život i muka Kristova, posljednji sud, pakao, kraljevstvo nebesko). Gdjekada je opet predmet razmatranja takav da stvari više spadaju u područje razuma negoli u područje predočavanja (promatranje Božjih dobročinstava, Božje dobrote i blagosti ili kojeg drugoga Božjeg savršenstva).

Kad se radi o stvari koja postoji ili bi mogla postojati, treba je duhu nekako predočiti i predstaviti kao da smo zaista nazočni na mjestu gdje se to zbiva ili kao da se događaji zbivaju pred našim očima da bi po ovom predstavljanju stvari promatranje i doživljavanje dotičnih stvari bilo življe i učinkovitije. Zaista bi bilo mnogo bolje da sebi stvari predstavimo kao da se zbivaju u našim srcima. Jer, ako naše srce u sebi može obuhvatiti cijele gradove i pokrajine, svakako će daleko lakše obuhvatiti predočenje nekog otajstva. To će napose mnogo koristiti sabranosti duše i držat će je da u samoj sebi bude zabavljena kao što je pčela u košnici, gdje obavlja svoj posao i raspoređuje pojedinosti. Tako se mislima možeš prenijeti čak u Jeruzalem da bi se u duši nekako oblikovalo mjesto u kojem se događalo sve ono o čemu kaniš razmatrati; to, međutim, običaje lomiti i silno oslabiti naše duševne snage. Zato se valja suzdržavati i čuvati od ovakvih prekomjernih predočivanja da narav ne bi zbog ovakvih zahvata bila konačno prisiljena podleći.“

  1. korak – Zahvaljivanje

„Nakon razmatranja slijedi zahvaljivanje… Zahvalit ćemo Bogu što nas je stvorio na svoju sliku i priliku, što nam je dao pamćenje koje nam omogućuje da ga se sjećamo, volju kojom ga ljubimo; što nam je udijelio anđela čuvara i što nas je pomoću njega izbavio iz mnogih opasnosti; što nas je očuvao od mnogih smrtnih grijeha, kao i od smrti i demonskih navaljivanja. Dok smo bili u smrtnim grijesima, štitio nas je – a to nije ništa manje od onoga kao kad bi nas oslobodio od vječne smrti u koju bismo na taj način upali. Zahvalit ćemo mu što se udostojao sjediniti s našom naravi i što je za nas podnio najsramotniju smrt… što nas je po svetom krštenju preporodio; što nam je u sadašnjem životu darovao milost, a neizrecivu slavu u budućem; što nas je posinio; što nas je u sakramentu potvrde opskrbio snažnim oružjem kojim se borimo protiv svijeta, tijela i đavla. Zahvalit ćemo mu nadalje što nam se darovao u oltarskom sakramentu; što nam je ostavio sakrament pokore te ponovno možemo dobiti milost koju smo po smrtnom grijehu izgubili; što nas je neprestano pohađao dobrim i svetim nadahnućima; što nam je darovao sposobnost da molimo, da činimo dobro i da u pobožnim odlukama ustrajemo. Jednako ćemo tako postupati i kad se radi kako o općenitim tako i posebnim dobročinstvima za koja spoznamo da smo ih primili od Boga. I za sve ovo i za sve drugo, javno ili privatno, očito ili skrovito, zahvalit ćemo Gospodinu, a pozvat ćemo i sve nebeske i zemaljske stvorove da s nama izvrše ovu dužnost. Pjevat ćemo pjesan triju mladića: ‘Sva djela Gospodnja blagoslivljajte Gospoda, hvalite i uzvisujte ga dovijeka’ itd. (Dn 3, 57) i psalam: ‘Blagoslivljaj Gospodina, dušo moja, i ne zaboravi dobročinstva njegova. On ti otpušta sve grijehe tvoje, on iscjeljuje sve slabosti tvoje; on ti od propasti čuva život, kruni te dobrotom i ljubavlju’ itd. (Ps 103, 1-4).“

  1. korak – Predanje

„Kad Bogu zahvalimo od srca za sva primljena dobročinstva, odmah će se u srcu javiti onaj osjećaj što ga je osjećao kraljevski prorok David kad je rekao: ‘Što da uzvratim Gospodinu za sve što mi je učinio?’ (Ps 116, 12). Ovoj želji ćemo na neki način udovoljiti prikažemo li Bogu što god imamo i što možemo. Tako ćemo najprije Bogu prikazati sami sebe kao sluge zauvijek, njemu ćemo se potpuno predati i izručiti njegovoj volji da s nama čini što hoće.

  1. korak – Prošnja

„Kad izvršimo ovo prikazanje, bit će nam slobodno pouzdano nastaviti s prošnjom milosti i darova. Najprije treba Boga žarkom ljubavlju i najgorljivijom revnošću za Božju čast moliti da sve puke i narode prosvijetli spoznanjem o samome sebi kako bi ga svi upoznali, hvalili ga i klanjali mu se… Zatim se treba Bogu pomoliti za crkvene dostojanstvenike… Isto tako se treba pomoliti za kraljeve i knezove… Zatim treba moliti za sve udove Otajstvenoga Tijela: za pravednike – da ih sačuva u pravednosti i svetosti; za grešnike – da ih obrati od opaka života i gane na popravak; za pokojne – da ih milosrdno izbavi iz čistilišnih muka kojima zadovoljavaju za svoje grijehe i preseli u pokoj vječnoga života. Boga treba, osim toga, moliti za siromahe, bolesnike, zatočenike, zarobljenike i za one koji se nalaze u bilo kakvoj nevolji – da im, poradi zasluga svoga Sina, pomogne i da ih od svakoga zla oslobodi.

Pošto smo molili za ono što se odnosi na spasenje bližnjih, prijeći ćemo na molitvu za sebe i molit ćemo ono što je nama potrebno. Što je to što za sebe moramo moliti, svakoga će uputiti njegova vlastita potreba, ukoliko sami sebe dobro poznamo. Da bismo početnike (u razmatranju) uputili, ovdje donosimo oblik tih prošnja. Najprije ćemo moliti Boga da nam… udijeli oproštenje grijeha i milost da ih izbjegavamo te da ih djelima dostojnim pokore okajemo. Posebno ćemo moliti zaštitu i snagu protiv onih sklonosti i slabosti prema kojima najviše naginjemo. Zato ćemo nebeskom liječniku otkriti sve rane svojih duša da ih on izliječi i da ih pomašću svoje milosti pomaže.
Nakon toga ćemo moliti da nam udijeli najuzvišenije i najodličnije kreposti, u kojima se nalazi cjelokupna savršenost čovjeka kršćanina, a to su: vjera, ufanje, ljubav, strah, poniznost, strpljivost, poslušnost, odvažnost u protivštinama, siromaštvo duha, prezir svijeta, prava razboritost, čistoća nakane i druge ovima slične, koje se nalaze na najvišem vrhuncu duhovne građevine.

Nakon ovoga ćemo, između ostalih kreposti, moliti za one najistaknutije koje nam mogu pomoći da se čuvamo, a to su: umjerenost u jelu i pilu, obuzdavanje jezika, čuvanje osjetila, čednost i skladnost vanjskoga čovjeka, milina dobra primjera prema bližnjima, nepopustljivost i strogost prema samome sebi i druge ovima slične.

Ove molbe treba napokon dovršiti s molbom za žarku božansku ljubav. Dok to molimo, trebamo se malo zadržati kako bismo najveći dio vremena upotrijebili za prošnju ove milosti koju treba tražiti pomoću najnježnijih čuvstava i želja. Budući da se u božanskoj ljubavi sastoji svekoliko naše dobro, zgodno će nam poslužiti sljedeća molitva:

Molitva da bismo izmolili božansku ljubav

Udijeli mi, Gospodine, ovu milost: da te ljubim cijelim srcem, cijelom dušom, svim svojim snagama, kao što zapovijedaš. Jedina nado moja!

O, savršena moja slavo! Utočište i utjeho moja! Od sviju prijatelja najveći moj prijatelju! Divni zaručniče, slatki zaručniče, zaručniče slađi od svakoga meda! Naslado srca moga! Živote duše moje! Radosti moga duha! Divni dane vječnosti, blistavo svjetlo srca moga, raju srca moga! Slatki izvore i prapočelo moje! Ti, najveće moje zadovoljstvo!

Pripravi sebi, Bože, u meni u sjajno prebivalište da se prema svom obećanju u meni nastaniš i načiniš svoje boravište. Usmrti u meni sve što ti se ne sviđa i učini me čovjekom po svom srcu. Do dna probodi dušu moju i strelicama svoje ljubavi izrani dubinu moga srca! Opij me vinom savršene ljubavi!

Kad ću ti se u svemu posve svidjeti? Kad ću od sebe dobaciti sve što se tebi ne sviđa? Kada ću biti sav tvoj? Kada ću prestati biti svoj? Kada u meni neće ništa živjeti što nije tvoje? Kada ćeš me plamenom svoje ljubavi posvema zapaliti i obuzeti? Kada ćeš u mene unići i kada ćeš me posve ispuniti svojom djelotvornom ljubavlju? Kada ćeš meni, siromašnom prosjaku, otvoriti i pokazati ono predivno kraljevstvo koje se nalazi u meni, kada ćeš mi, naime, očitovati samoga sebe sa svim svojim bogatstvom? Kada ćeš me sa sobom potpuno sjediniti, u sebe me upiti i u sebe preoblikovati tako da više ne iziđem iz tebe? Kada ćeš od mene ukloniti sve smetnje koje mi priječe da ne mogu biti s tobom jedno srce? I da se nikada više ne odijelim od tebe?

O, ljubimče duše moje! O, naslado srca moga, usliši me! Gospodine, ne po mojim zaslugama, nego po tvojoj neizmjernoj dobroti: pouči me, prosvijetli me, ravnaj me, pomaži mi u svemu i uvijek da ne bih štogod rekao ili učinio osim onoga što spoznam da je milo tvom pogledu.

O, Bože! Ljubavi moja! Srce moje! O, slatki moj prijatelju, radosti i voljo moja, utvrdo moja i živote moj, svjetlo moje, upravljaj mnome! O, Bože srca moga, zašto siromahu koji trpi neimaštinu i prosi tvoju pomoć ne pružiš ono što mu je potrebno? Ti koji ispunjaš nebo i zemlju, zašto moje srce ostavljaš prazno i pusto; ti koji ljiljane i poljsko cvijeće odijevaš i krasiš, koji hraniš ptice nebeske, koji uzdržavaš i najmanje kukčiće na zemlji, zašto zaboravljaš mene koji na sve iz ljubavi prema tebi zaboravljam?

O, neizmjerna dobroto, odviše kasno sam te upoznao, odviše sporo sam te ljubio, o stara i nova ljepoto! O bijedna li moga stanja kad sam provodio život bez tvoje ljubavi. O oplakivanja vrijedna moga stanja kada te nisam poznavao! O, teške li sljepoće moga duha kada te nisam vidio! Ti si bio u meni, a ja sam te vani odviše tražio, premda sam te napokon kasnije našao. Molim te, neka tvoja blagost ne dopusti da te u buduće napustim ili ostavim.

A jer je jedno od ovoga što ti se najviše sviđa, što ti srce dira: imati oče koje te mogu gledati, podaj mi, Gospodine, takve oči koje će biti sposobne promatrati te, oči, velim, samotne grlice, oči ponizne i pune ljubavi, oči čiste, pobožne i spremne zaplakati, oči pažljive i ozbiljne koje će razumjeti tvoju volju i izvršavati je. Dok te takvim očima budem gledao, ti ćeš mi jednakim očima pogleda uzvratiti, očima kakvima si pogledao Petra koji te je zatajio i ganuo ga da svoj grijeh gorko oplakuje; kakvima si pogledao rasipna sina kad si mu izišao u susret, poletio mu u zagrljaj i utisnuo poljubac mira; kojima si pogledao carinika, koji se nije usudio podići svoje oči; kojima si Magdalenu pozvao na pokoru i privukao je k svojim nogama da ih natapa i pere svojim suzama. Da više ne nabrajam: kakvima je bila obdarena zaručnica u Pjesmi nad pjesmama i pridobila te za svoju ljubav da si rekao: „Kako si lijepa, prijateljice moja, kako si lijepa, imaš oči golubinje“ (Pj 4,1). Da ti moj pogled bude ugodan, a ljepota moje duše draga, podaj joj krila svojih kreposti i milosti koje će je još poljepšati i ukrasiti.

O, nadasve uzvišeno, predobrostivo i preblago Trojstvo: Oče, Sine i Duše Sveti, jedan jedini pravi Bože, pouči me, upravljaj mnome, pomaži mi u svemu. O, svemogući Oče, molim te, po veličini tvoje neizmjerne vlasti, da utvrdiš i ustališ moje pamćenje u sebi samome; ispuni ga svetim i pobožnim mislima.

O, premudri Sine, svojom vječnom mudrošću moj neznatni razum prosvjetljuj i ispuni ga spoznanjem najviše istine i moje bijede. O, Duše Sveti, Očeva i Sinova ljubavi, svojom neshvatljivom dobrotom moju volju učini sličnom svojoj presvetoj volji i raspali je tako jakom ljubavlju da je nikakve vode ne mogu ugasiti.

O, sveto Trojstvo, jedini Bože i sve dobro moje, o kad bih te sam mogao toliko ljubiti i hvaliti, koliko te svi blaženi duhovi ljube i hvale. O, kad bih sam u sebi imao ljubav sviju stvorova, svojevoljno bih je usmjerio da te ljubi i svu bih je na te prenio, premda bi sve ovo bilo malo da budeš ljubljen takvom ljubavlju kakvom zaslužuješ da budeš ljubljen. Ti jedini možeš samoga sebe dostojno hvaliti i ljubiti jer osim tebe nitko ne može razumom obuhvatiti tvoju neshvatljivu dobrotu. I zato si je samo ti sposoban onoliko ljubiti koliko zaslužuje, onoliko da se samo u tvom božanskom srcu posvema opslužuje pravednost ljubavi.

O, Marijo, Marijo, Marijo, presveta Djevice, Majko Božja, Kraljice neba, Gospodarice svijeta, počivaljko Duha Svetoga, ljiljane čistoće, ružo strpljivosti, raju naslada, ogledalo čistoće, posudo nedužnosti, zagovaraj mene bijednika, siromaha, prognanika, stranca i izmoli mi dio sjene tvoje preobilne svjetlosti.

O, svi sveci i svetice Božje i vi anđeoski duhovi, koji plamtite od velike ljubavi prema svom Stvoritelju, napose vi serafini, koji nebo i zemlju raspaljujete svojom plamenom ljubavlju, nemojte ostaviti moje bijedno srce nego ga očistite, kao što su bile očišćene usne Izaijine, od sviju pogrešaka i nečistoća i plamenom svoje žarke ljubavi ga zapalite da bih našega Gospodina ljubio, njega tražio, da bih samo u njemu počivao i boravio u sve vijeke vjekova. Amen.

Toliko za danas. Ako Bog da, čitamo se i sutra. A već sutra pokušat ćeš obaviti svoje prvo razmatranje, slijedeći gore spomenute korake sv. Petra Alkantarskog. To će biti tzv. vođeno razmatranje i to samo zato kako bi lakše prošao/prošla kroz cijelo razmatranje. Kada malo napreduješ, bit će Ti dovoljan i sam tekst za razmatranje!

PS. Ne zaboravi da je sutra Čista srijeda tj. Pepelnica! Ako Ti je ikako moguće, pođi na svetu misu i obred pepeljanja!

I može jedna molba? Molimo vas, nemojte odgovarati na mailove koje vam šaljemo! Na više od 12.000 e-mail adresa šaljemo ove tekstove. Ako vas samo 10% odgovori, mi smo zatrpani… Jučer nam je bilo veselo! Ali, izdržali smo… 🙂 

Do sutra!
Btb! +

1. Ponedjeljak, 27. veljače 2017.

Dragi/a, čitatelju/čitateljice,

Gospodin Ti dao mir i dobro!

Prekosutra je Pepelnica ili Čista srijeda. Počet će korizma. Ovih je dana sve oko nas bučno. Poklade su. Ljudi se prerušavaju, sakrivaju se, bježe od sebe, okupljaju se na maskembalske zabave. Ti običaji kršćansku dušu mogu toliko izmoriti i uspavati da previdi početak korizme.

Crkva kaže da je korizmeno vrijeme ‘jako vrijeme’. Nije kao ono obično vrijeme kroz godinu. Ti si odlučio/odlučila kroz ovu korizmu ići obavljajući e-duhovne vježbe. To je bila dobra odluka! Bravo za Tebe! Taj hod započinjemo prekosutra. U svoj e-sandučić redovito ćeš dobivati poticajne tekstove za svoje osobno razmatranje i za svoju osobnu molitvu. Danas tek nekoliko misli i napomena uoči početka tog hoda.

  1. VRIJEME i MJESTO – Tekstovi koje ćeš dobivati ne služe Ti samo za čitanje. Od toga neće biti velike koristi. Ti tekstovi trebali bi doći do tvoga srca. Zato se od Tebe traži mali ‘napor’, ‘napor’ meditiranja tj. razmatranja. Jesi li već razmatrao/razmatrala biblijske tekstove? Ako i nisi, nije problem! Nitko se nije naučen rodio. Kao što se plivati uči plivajući, tako se i razmatrati uči razmatrajući. Prije svega, za razmatranje Ti treba vrijeme koje ćeš posvetiti samo Gospodinu i sebi. Zato je dobro da već danas razmišljaš i možda već danas odlučiš koje će to biti vrijeme. Kada Ti je najzgodnije obaviti svoju malu vježbu? U kojem dijelu dana? Možda ujutro rano? To je najkvalitetnije vrijeme. Jesi li hrabar/hrabra ustati ranije? Ili ćeš to učiniti tijekom dana? Ili uvečer? Ovisi o Tvojim obvezama! Kada Ti je najzgodnije imati mir? Izaberi to vrijeme i nastoj uvijek razmatranje/molitvu obaviti u isto vrijeme. Naravno, ako s vremenom uvidiš da trebaš promijeniti termin, ili da ponekad nisi u mogućnosti obaviti razmatranje u vrijeme kada si odlučio – učinit ćeš to u drugom terminu. Ali je važno da ne preskačeš, nego da budeš vjeran svojoj odluci. A koliko ti vremena u danu treba za obaviti duhovnu vježbu? Za razmatranje ti treba barem pola sata (tj. oko 30 minuta). Za sve ti treba vrijeme. Za prijatelje, za jelo, za posao, za odmor… Budi velikodušan/velikodušna u odvajanju svog vremena za susret s Isusom! Možda nećeš moći svaki dan odvojiti jednaku količinu vremena, ali nastoj da to bude barem pola sata. I slijedi poticaje Duha Svetoga i svoga srca! Možda ćeš nekad u molitvi ostati i sat vremena… Osim vremena, potrebno je da pronađeš i neki kutak u svom domu gdje ćeš moći biti u miru. Materijale ćeš primati na mail kojeg ćeš otvoriti na nekom uređaju (računalo, mobitel, tablet…). Možeš li uz to stvoriti nekim ambijent ugodan za molitvu? Upaljena svijeća, križ? Ili ćeš sadržaj isprintati? Sam/sama ćeš vidjeti što je najbolje za Tebe. Budi kreativan/kreativna. Pronađi kutak za svoj razgovor s Gospodinom.
  2. FRATRI i TJEDNI RASPORED –Kroz ovu korizmu s Tobom ćemo u duhu ići mi, mala braća franjevci. Budući da korizma ima 6 tjedana, u svakom tjednu jedan od nas pripremat će materijale za razmatranje i molitvu. To ćemo činiti ovim redom:
  • fra Josip Vlašić (Pazin) – 1. korizmeni tjedan;
  • fra Tomislav Šanko (Rijeka, Krnjevo) – 2. korizmeni tjedan;
  • fra Marinko Klaić (Pazin) – 3. korizmeni tjedan;
  • fra Darko Tepert (Zagreb) – 4. korizmeni tjedan;
  • fra Drago Vujević (Pazin) – 5. korizmeni tjedan;
  • fra Željko Barbarić (New York) – Veliki tjedan.

Što se tiče tjednog rasporeda Tvojih osobnih e-duhovnih vježbi, on će biti ovakav:

  • nedjelja – razmatranje;
  • ponedjeljak – razmatranje;
  • utorak – duhovno štivo (u 4. tjednu ispit savjesti);
  • srijeda – razmatranje;
  • četvrtak – razmatranje;
  • petak – put križa i krunica Božjem milosrđu;
  • subota – Gospina krunica tj. pobožnost Blaženoj Djevici Mariji.
  1. PEPELJANJE – Lijep je običaj da korizmu započinjemo obredom pepeljanja. Jesi li već bio/bila na pepeljanju? To je pokornička gesta koja svoje korijenje ima u Starom zavjetu. Isplaniraj da, ako je ikako moguće, prekosutra tj. u srijedu sudjeluješ na misi i obredu pepeljanja u svojoj župi ili u nekoj drugoj crkvi. Taj simboličan čin, kada Te svećenik pospe pepelom po glavi i nad tobom izgovori riječi: „Obrati se i vjeruj evanđelju!“ ili: „Čovječe, sjeti se da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti!“ neka bude početak Tvojih e-duhovnih vježbi.
  2. EUHARISTIJA – Nema molitve koju bi Ti mogao/mogla izmoliti, a da ona bude uzvišenija ili ljepša od svete mise/euharistije. Nema ništa ljepše i ništa uzvišenije od euharistije. Ona je srce Tvog duhovnog života. Od euharistije kršćanin živi. On bez nje ne može! Nedjeljna misa je srce cijelog tjedna. No, za Tvoj dobar korizmeni put i kvalitetne e-duhovne vježbe bilo bi dobro da, onda kada Ti je zgodno i kada možeš od svojih obveza, i običnim danom pođeš na svetu misu. Bit će to više od bilo kakvog posta, više od bilo kakve pokore, više od bilo kakvog odricanja! Jesi li spreman/spremna na taj izazov? Ne brini što će Ti drugi reći! Ne trebaš se nikome opravdavati. Važno je napraviti dobar izbor. To mogu samo hrabri!
  3. MISNA ČITANJA – Crkva nam svaki dan u euharistiji/misi nudi ulomke Svetoga pisma da bismo se njima pričestili. Učinilo nam se najprikladnijim u ovim e-duhovnim vježbama razmatrati te tekstove. Tako ćemo ići do Uskrsa zajedno s Crkvom. Iako ćeš svaki dan u svoj e-sandučić dobiti tekst za razmatranje, dobro je da imaš i svoju osobnu Bibliju. Možda će Te Duh potaknuti da čitaš dalje: riječi koje se nalaze prije ili poslije ulomka koji je predmet Tvog razmatranja. Također, možda će Ti dobro doći svoje razmatranje obogatiti molitvom kojeg Psalma. Za sve to dobro će Ti doći Tvoja osobna Biblija. Ako je već nemaš, možda je ovo dobra prigoda da je nabaviš.
  4. POKORA – Da, i tjelesna pokora je važna. Uz duhovni post (da postimo od laganja, ogovaranja, psovanja itd.), važan je i materijalni, fizički post. Ako već nisi, razmisli o svojoj cjelokorizmenoj maloj pokorničkoj vježbi. Možda ćeš se odreći nekog jela, pića, alkohola, pušenja? Možda ćeš skratiti svoj san? Možda ćeš tijekom korizme povremeno negdje volontirati? Ako već nisi, pokušaj pronaći malu pokorničku vježbu za ovu korizmu. Ne, ona Te neće učiniti svetim! Ali, kao i za tolike svece koji su živjeli prije Tebe, ona može biti ljekovita za Tvoj duhovni život. Vjeruj njihovom iskustvu i vjeruj tisućljetnoj praksi Crkve.
  5. PRETPOSTAVKA – Ovdje je svatko s različitim iskustvom. Netko već živi intenzivnim duhovnim životom, netko tek hvata zaleta, a netko je možda zadovoljan s nedjeljnom misom i kratkom molitvom prije spavanja. Zbog toga će nekome sadržaj razmatranja biti kratak ili jednostavan, a nekima će to isto biti previše. No, svi ćemo ići zajedno korak po korak, pretpostavljajući svoje razlike i pretpostavljajući da će svatko pronaći štogod za sebe. Pretpostavit ćemo, dakle, da svatko od vas koji polazite na ovaj put e-duhovnih vježbi već ima svoj molitveni ritam. Sve to neka stoji i dalje! Sadržaj duhovnih vježbi može biti lijepa nadogradnja.
  6. OSOBNA PRATNJA – Budući da su ovo e-duhovne vježbe i da je veći broj sudionika u njima, neće nam biti moguće svakoga osobno voditi. Naša je preporuka da se u slučaju dvojbi ili pitanja obratiš svome duhovniku. Ukoliko nemaš svoga duhovnika, možda je ova korizma pravi trenutak da ga nađeš. Moli Boga da ti dade dobroga duhovnika. U svakom slučaju, možeš se obratiti za pomoć i ispovjedniku.

Za naš prvi e-susret neka bude dosta! Tek nekoliko poticajnih riječi i napomena za preksutrašnji početak naših e-duhovnih vježbi. Pripreme su uvijek važne! Zahvaljujući dobrim pripremama toliki su osvojili poznate planinske vrhove. No, mnogi su i oni koji nisu daleko dogurali – zbog loših priprema. Ti već danas hvataš zalet za svoj duhovni uspon. Raduješ se?

Čitamo se i sutra! A u sutrašnjoj e-pošti primit ćeš jedan jako dobar i koristan tekst sv. Petra Alkantarskog. Njegovu „metodu“ ćemo slijediti za obavljanje razmatranja. Sutrašnji tekst bit će, zapravo, jedna mala pouka. On će Te poučiti što je to razmatranje i kako se obavlja. Trebat ćeš ga dobro prostudirati! To će biti Tvoja priprema za dobar početak i dobro trajanje e-duhovnih vježbi.

Btb! +

S Tobom na putu braća fratri:

fra Drago, fra Darko, fra Josip, fra Tomislav, fra Marinko i fra Željko

PS. Sestre Klarise zagrebačkog i splitskog samostana prate nas molitvom! Ne zaboravite i vi pomoliti se za nas i sve one koji idu ovim putem e-korizmenih duhovnih vježbi! Hvala!